Najčešća pitanja koja su ljudi postavljaju tijekom krstarenja Arktikom vezana su za polarne medvjede a neka od njih su: “Kad polarni medvjedi dobivaju mladunčad?”, “Kako mirišu?”, “Koliko je polarnih medvjeda na Arktiku?”
Prije nego što započnete svoje putovanje na Arktik, rado ćemo Vas upoznati sa ovim veličanstvenim životinjama. Znanstvenik Thea Beachshof , koja je česti je sudionik ekspedicija na Arktik , odgovara na 5 zanimljivih pitanja o polarnim medvjedima
1. Zašto se svi polarni medvjedi ne približavaju brodu?
Polarni medvjedi su vrlo inteligentna i individualna stvorenja. Kako će reagirati na neku situaciju u velikoj mjeri ovisi o njihovom prethodnom životnom iskustvu, odnosno da li su se ikad ranije susreli s brodom, te kako je prošao taj “susret”?
Da li će se medvjed približiti ekspedicijskom brodu uvelike ovisi o dobi, spolu i općem zdravstvenom, prvenstveno tjelesnom stanju medvjeda. Ukoliko želite povećati šansu da se medvjed približi brodu, najvažnije je da budete strpljivi i mirni!
2. Možemo li premjestiti pingvine na Arktik da bi polarni medvjedi imali što jesti?
Mnogi pitaju da li bi premještanje polarnih medvjeda na Južni pol pomoglo opstanku i životu polarnih medvjeda. Zanimljivo je da nitko nije postavio pitanje, da se pingvine premjesti na Sjeverni pol, kako bi se pomoglo medvjedima. Iako bi se pingvine moglo premjestiti na Sjeverni pol (bar dok na Južnom polu ne ponestane pingvina) to bi rješenje bilo kratkoročno. Ustvari, neki Norvežani su nešto slično učinili još 30-ih godina prošlog stoljeća, kad su pingvine premjestili do Sjeverne Norveške. No problem na kopnu je bio isti kao i na sjeveru, na kopnu se pingvini ne mogu obraniti od grabežljivaca.
Za razliku od Antarktika, Arktik ima dosta grabežljivaca i na kopnu i ledu, kao što su arktičke lisice, polarni medvjedi, grabežljive ptice.. kojima su pingvini i njihova jaja prava poslastica. Drugim riječima, da bi premjestili pingvine na Sjeverni pol, kako bi pomogli gladnim polarnim medvjedima, to ne bi bilo dovoljno učiniti samo jednom, nego bi svake godine morali preseliti veliki broj pingvina.
3. Kako izglede mladunče polarnog medvjeda?
Novorođeno mladunče polarnog medvjeda teži samo 500-800 grama i stane na ljudski dlan. Oči mladunca su zatvorene, nema zubi, a koža im je ružičasta, prekrivena finom mekom bijelom dlakom. Narednih par mjeseci mladučne provodi u rodlilištu s majkom, a njegov izgled se postupno mjenja. Pijući punomasno mlijeko svoje majke, mladunčić dobiva 10-15 kg tijekom tromjesečnog razdoblja, otvara oči i započinje istraživanje brloga, dok zubi počinju rasti i koža postaje crna.
4. Čiste li polarni medvjedi “smeće” ?
Polarni medvjedi su impresivni lovci, ali da, kad imaju priliku “čiste smeće”. Opstati na Arktiku je veliki izazov. Stoga će, naravno, većina polarnih medvjeda istražiti sve što miriše na jestivo . Tu se ubrajaju i ostaci hrane drugih medvjeda, nasukani trupovi uginulih kitova, ostatci kostiju koje su za sobom ostavili lovci, suha hrana pronađena u kabinama, stiropor, motorno ulje i ostalo. Iako je zbog vlastitog opstanka medvjed prisiljen jesti sve i svašta, ovakvo “čišćenje” okoliša nikako nije dobro za njihovo zdravlje, jer takav način prehrane uključuje i stvari pune toksičnih kemikalija.
5. Lovi li polarni medvjed stalno? Počinju li ponovno loviti odmah nakon što pojedu tuljana?
Polarni medvjedi uvijek su u potrazi za svojim sljedećim obrokom. Ključ njihovog zdravog izgleda i cjelokupnog opstanaka jeste u spremnosti na lov. Čak suprotono onome što dokumentarci o divljim životinjama često prikazuju, polarni medvjedi provode mnogo vremena čekajući, odmarajući se i spavajući , praktično tijekom cijelog ljeta, kad je pristup tuljanima ograničen zbog tankog i krhkog leda . Osim višesatog spavanja – nekad i po 8 sati- polarni medvjedi često kratko odrijemaju pogotovo nakon dobrog obroka.
